Izložbeni program: 2020.

image
Studeni 2019. - siječanj 2020.

U svojem radu Vedran Perkov se služi lako dostupnim materijalima poput gipsa, kartona ili folija, te njima na području fikcije stvara objekte i prostorne instalacije, koji sugeriraju upotrebne, poznate i moguće predmete i prostore. Objekte ostavlja očito nedovršenima, tehnički i izvedbeno nesavršenima, u suprotnosti od asocijacije na njihovu uporabnu funkciju. Kritičan je prema ideji napretka, metodama modernizma i tendencioznoj prezentaciji perfekcije.
image
Studeni 2019.- veljača 2020.

Izložba predstavlja presjek cjelokupnog opusa Jurja Dobrovića, od 60-ih godina i 70 godina 20. stoljeća, kada je ovaj umjetnik imao važnu ulogu u Novim tendencijama, međunarodnom umjetničkom pokretu nastalom u Zagrebu, s kojim je Hrvatska 1960-ih godina postala jedno od važnih središta suvremene umjetnosti, pa sve do umjetnikovih kasnijih radova, nastalih početkom novoga milenija. Izložba se temelji na nedavnoj donaciji (2018. godine) samoga umjetnika Muzeju likovnih umjetnosti. Muzeju su, naime, donirani radovi u širem rasponu umjetnikova stvaranja, nastali u razdoblju Novih tendencija, iz 60-ih i 70-ih godina, ali i kasniji radovi, iz 80-ih, 90-ih i 2000-ih.
image
Drava art biennale
Veljača - ožujak 2020.

Drava Art Biennale 2019. isprepliće i produbljuje dosadašnje (uvijek aktualne) teme vode kao osnovnog ljudskog prava i javnog dobra te vode u kontekstu javnog prostora grada istraživanjem dubljih slojeva i stavljanjem fokusa na odnos vode i razvoja industrije koja neupitno utječe na preobrazbu urbanističke slike gradova. Izložba je natječajna i predstavlja mlađe umjetnike iz cijele Hrvatske.
image
Autoportreti iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti
Ožujak - lipanj 2020.

Izložbom se obrađuju i kao jedna zasebna i koherentna tematska cjelina prezentiraju autoportreti 34 umjetnika iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti. Neki od tih umjetnika idu u red naših najznačajnijih autorskih imena, odnosno etablirani su umjetnici visoko vrednovanih pozicija u povijesti hrvatske umjetnosti (Ivo Kerdić, Branko Ružić, Slavko Kopač, Julije Knifer). Mnogi od umjetnika zastupljenih na izložbi manje su poznati po svojim autoportretima, što sagledavanje njihova umjetničkoga stvaranja iz jednoga novoga rakursa čini poticajnim i zanimljivim. K tome, većina izabranih djela posve je nepoznata i bit će izložena po prvi puta.
image
Davor Sanvincenti
Ožujak - travanj 2020.

Davor Sanvincenti dobitnik je nagrade samostalne izložbe u produkciji MLU – Nagrada Vlastimir Kusik – sa 26. Slavonskoga biennalea održanim 2018. Izložba sastojat će se od serije polaroid fotografija "Prije prvog svjetla"; tekstualno - fotografska instalacija "Nula je bila u zraku"; "Prazan skup" - interaktivna prostorno zvučna instalacija, te novi rad u mediju fotografije, video instalacije i teksta koji bi stvorio poveznice na temu čovjek-priroda

image
Istočni grijeh
Lipanj - rujan 2020.

Među pripadnicima mlađe generacije umjetnika i umjetnica stasalih na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu zadnjih desetak godina ističe se grupacija čiji se stvaralački izričaj veže uz – u međuvremenu vrlo disparatan i nimalo samorazumljiv - pojam apstrakcije. U postmedijalno doba sveprisustva slika, kada jedna od vodećih teorijskih paradigmi postavlja pitanje o tome što slike žele, ovi mladi umjetnici prihvaćaju izazove temeljnih određenja slike, slikovnosti i vizualnosti motivirani nasljeđem koje su ostavili pioniri apstrakcije.
image
Zlatko Keser
Rujan - studeni 2020.

Monografsku izložba jednog od najznačajnijeg hrvatskih slikara i grafičara 20 i 21. stoljeća. Muzej likovnih umjetnosti priređuje kao prijenos iz Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu. Keserov raznorodan i razigran opus, koji se ovom izložbom obuhvatno predstavlja, kod umjetnika predstavlja, u stvaralačkom pogledu novu navalu inspiracija, tema, motiva, formata i tehnika. Ova se izložba temelji na recentnim radovima uz reference i na stariji opus, prvenstveno ulja velikih formata što osječka publika do sada nije imala prilike vidjeti u ovoj impostaciji. Autorica izložbe, kataloga i postava je Jasmina Bavoljak, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori, Zagreb.
image
Jelena Blagović: Nove samoće
Rujan - studeni 2020.

Serija od 12 fotografskih radova kroz arhetipski prizor majke s djetetom, problematizira temu majčinstva, pružajući intimni pogled na različite strahove, sumnje i samopropitivanja s kojima se autorica i njezine bliske prijateljice suočavaju u razdoblju života u kojem planiraju postati majke, ili to već jesu. Izložba se ostvaruje kao u suradnji sa Muzejom za umjetnost i obrt u Zagrebu. Autorica izložbe i kataloga je dr. sc. Iva Prosoli, viša kustosica Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb.
image
27. slavonski biennale
Prosinac 2020.

Slavonski biennale je žirirana izložba koja se od 1968. godina održava u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti. Predstavljajući slikarstvo, kiparstvo, grafiku i multimedijalne umjetnost, biennale je najznačajnija žirirana skupna izložba u regiji. Kroz koncepcijsku evoluciju manifestacije Slavonski biennale i uzimajući u obzir raznovrsnost medija umjetničkog djelovanja i pristupa, nastojanje je bilo markirati odmak od uloge tradicionalne smotre likovnih umjetnosti sa jasno koncipiranim ciljem povezivanja u komunikacijske sisteme suvremenosti.

VELIKI PORTRETI FÉLIXA NADARA

IZLOŽBA U IZLOŽBI: PORTRET

28. veljače 2019.
u 19 sati
1. kat Muzeja likovnih umjetnosti

kustos izložbe: Ivan Roth

 

 Muzej likovnih umjetnosti Osijek i Francuska alijansa Osijek imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe Veliki portreti Félixa Nadara.

Izložbu realizirao muzej Jeu de Paume uz potporu Medijateke za arhitekturu i baštinu i Ministarstva kulture u Francuskoj, u suradnji s Muzejom likovnih umjetnosti i Francuskom alijansom Osijek.

Gaspard-Félix Tournachon (1820.-1910.), francuski fotograf i karikaturist, djelovao pod pseudonimom Nadar. Pisao je kronike, feljtone i romane, a zatim se 1846. godine posvetio crtežu podrugljivog i karikaturalnog stila. Njegova litografija Panteon iz 1854. godine ga je proslavila, a u njenoj pripremi se prvi put koristi fotografijom.


Fotografija je sredinom 19. stoljeća velika novost, a ubrzo nakon otkrića postala je umjetnički medij i sredstvo pohrane vizualne memorije. Započela je revoluciju u umjetnosti kao novi medij i kao konkurencija tradicionalnim medijima. Jedan od pionira umjetničke fotografije je upravo Nadar.
Umjetničku karijeru započinje crtanjem karikatura, koje objavljuje u pariškim časopisima i novinama, komentirajući i, često, izrugujući poznate ličnosti i aktualne događaje. Svoj šaljivi karakter cijeli život projicira u karikature, međutim u fotografiji njegove su intencije sasvim suprotne. Njegov je studio bio intiman i mračan, što i dolikuje jednom fotografskom studiju 19. stoljeća. Fotografije koje je tamo snimao jednako su intimne, portreti koje izrađuje nemaju karikaturalnu pompoznost, uveseljavanje i dramatizaciju, već samo intimnu sličnost. Pronicljivost prodiranja u emocije, koju je posjedovao, izražava u fotografskim portretima.
Njegov fotografski opus sastoji se mahom od portreta njegovih suvremenika, prijateljevao je s raznim umjetničkim grupacijama i, s vremenom, proširio krug poznanika na pariške intelektualce, slikare, kipare, znanstvenike, pisce, glumce, državne službenike,… Činjenica da su ovi ljudi svi bili Nadarovi poznanici ukazuje na težinu njegove percepcije portretne fotografije; te je ljude nužno bilo upoznati kako bi ih se portretiralo. Ovi portreti nisu samo vizualni prikaz portretirane osobe, Nadar je dopirao u samu karakternu srž, dajući emociji prednost nad image-om. Nadarovo čitanje emocija i karaktera uvjetovano je i njegovim karakterom s druge strane, bio je duhovit i tople naravi, stoga su se portretirani u intimnoj i opuštenoj atmosferi, s punim povjerenjem u fotografa, potpuno prepuštali objektivu. Osim toga, uz niz zanimljivosti iz Nadarovog života, bio je prvi zračni fotograf u povijesti; snimao je zračne fotografije balonom, čak je i projektirao balon isključivo za fotografsko snimanje. Ipak, izložba njegovih zračnih fotografija ostaje za neku novu izložbu.
Neki od portreta koji će se moći vidjeti na izložbi:


1. Autoportret, oko 1865.
2. Victor Hugo, nepoznata godina
3. Sarah Bernhardt, oko 1860.
4. Jules Verne, nepoznata godina
5. Charles Baudelaire, oko 1860.
6. Édouard Manet, oko 1865.

Nadar

Portret
U sklopu izložbe Nadarovih portreta Muzej likovnih umjetnosti organizira i izložbu u izložbi pod nazivom Portret. Portret je ostvaren u suradnji s nekoliko osnovnih škola s područja Osijeka, Višnjevca i Josipovca u vidu predavanja, radionice i, konačno, izložbe. Učenicima je prethodno od strane nastavnika-mentora, muzejskih pedagoginja i kustosa prezentirana izložba, Nadarov opus i povijest fotografije. Nakon toga su pod vodstvom svojih nastavnika-mentora (Vedrana Belanović Gibičar, Sandra Marijanović, Roko Idžojtić, Silvija Vukašinović, Dubravko Milinković, Nevenka Mudri Mušanić) u sklopu redovne nastave izrađivali autorska djela na temu fotografskog portreta prateći školski kurikulum. Ta će djela biti postavljena uz Nadarova, kao prikaz vlastitog psihološkog doživljaja i poveznica suvremene s klasičnom fotografijom. Svi učenici sudionici će u pratnji svojih mentora pohoditi izložbu te se na radionicama upoznati s fotografskim procesom cijanotipije koji će demonstrirati doc. art. Vjeran Hrpka.
Voditeljica izložbe Portret i ostalih likovno-pedagoških aktivnosti u Muzeju likovnih umjetnosti su muzejske pedagoginje Kristina Delalić-Vetengl i Josipa Stojanović.

 

ARHIVA IZLOŽBI

Arhiva - kronološki

Arhiva - abecedno