Izložbeni program: 2020.

image
Studeni 2019. - siječanj 2020.

U svojem radu Vedran Perkov se služi lako dostupnim materijalima poput gipsa, kartona ili folija, te njima na području fikcije stvara objekte i prostorne instalacije, koji sugeriraju upotrebne, poznate i moguće predmete i prostore. Objekte ostavlja očito nedovršenima, tehnički i izvedbeno nesavršenima, u suprotnosti od asocijacije na njihovu uporabnu funkciju. Kritičan je prema ideji napretka, metodama modernizma i tendencioznoj prezentaciji perfekcije.
image
Studeni 2019.- veljača 2020.

Izložba predstavlja presjek cjelokupnog opusa Jurja Dobrovića, od 60-ih godina i 70 godina 20. stoljeća, kada je ovaj umjetnik imao važnu ulogu u Novim tendencijama, međunarodnom umjetničkom pokretu nastalom u Zagrebu, s kojim je Hrvatska 1960-ih godina postala jedno od važnih središta suvremene umjetnosti, pa sve do umjetnikovih kasnijih radova, nastalih početkom novoga milenija. Izložba se temelji na nedavnoj donaciji (2018. godine) samoga umjetnika Muzeju likovnih umjetnosti. Muzeju su, naime, donirani radovi u širem rasponu umjetnikova stvaranja, nastali u razdoblju Novih tendencija, iz 60-ih i 70-ih godina, ali i kasniji radovi, iz 80-ih, 90-ih i 2000-ih.
image
Drava art biennale
Veljača - ožujak 2020.

Drava Art Biennale 2019. isprepliće i produbljuje dosadašnje (uvijek aktualne) teme vode kao osnovnog ljudskog prava i javnog dobra te vode u kontekstu javnog prostora grada istraživanjem dubljih slojeva i stavljanjem fokusa na odnos vode i razvoja industrije koja neupitno utječe na preobrazbu urbanističke slike gradova. Izložba je natječajna i predstavlja mlađe umjetnike iz cijele Hrvatske.
image
Autoportreti iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti
Ožujak - lipanj 2020.

Izložbom se obrađuju i kao jedna zasebna i koherentna tematska cjelina prezentiraju autoportreti 34 umjetnika iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti. Neki od tih umjetnika idu u red naših najznačajnijih autorskih imena, odnosno etablirani su umjetnici visoko vrednovanih pozicija u povijesti hrvatske umjetnosti (Ivo Kerdić, Branko Ružić, Slavko Kopač, Julije Knifer). Mnogi od umjetnika zastupljenih na izložbi manje su poznati po svojim autoportretima, što sagledavanje njihova umjetničkoga stvaranja iz jednoga novoga rakursa čini poticajnim i zanimljivim. K tome, većina izabranih djela posve je nepoznata i bit će izložena po prvi puta.
image
Davor Sanvincenti
Ožujak - travanj 2020.

Davor Sanvincenti dobitnik je nagrade samostalne izložbe u produkciji MLU – Nagrada Vlastimir Kusik – sa 26. Slavonskoga biennalea održanim 2018. Izložba sastojat će se od serije polaroid fotografija "Prije prvog svjetla"; tekstualno - fotografska instalacija "Nula je bila u zraku"; "Prazan skup" - interaktivna prostorno zvučna instalacija, te novi rad u mediju fotografije, video instalacije i teksta koji bi stvorio poveznice na temu čovjek-priroda

image
Istočni grijeh
Lipanj - rujan 2020.

Među pripadnicima mlađe generacije umjetnika i umjetnica stasalih na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu zadnjih desetak godina ističe se grupacija čiji se stvaralački izričaj veže uz – u međuvremenu vrlo disparatan i nimalo samorazumljiv - pojam apstrakcije. U postmedijalno doba sveprisustva slika, kada jedna od vodećih teorijskih paradigmi postavlja pitanje o tome što slike žele, ovi mladi umjetnici prihvaćaju izazove temeljnih određenja slike, slikovnosti i vizualnosti motivirani nasljeđem koje su ostavili pioniri apstrakcije.
image
Zlatko Keser
Rujan - studeni 2020.

Monografsku izložba jednog od najznačajnijeg hrvatskih slikara i grafičara 20 i 21. stoljeća. Muzej likovnih umjetnosti priređuje kao prijenos iz Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu. Keserov raznorodan i razigran opus, koji se ovom izložbom obuhvatno predstavlja, kod umjetnika predstavlja, u stvaralačkom pogledu novu navalu inspiracija, tema, motiva, formata i tehnika. Ova se izložba temelji na recentnim radovima uz reference i na stariji opus, prvenstveno ulja velikih formata što osječka publika do sada nije imala prilike vidjeti u ovoj impostaciji. Autorica izložbe, kataloga i postava je Jasmina Bavoljak, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori, Zagreb.
image
Jelena Blagović: Nove samoće
Rujan - studeni 2020.

Serija od 12 fotografskih radova kroz arhetipski prizor majke s djetetom, problematizira temu majčinstva, pružajući intimni pogled na različite strahove, sumnje i samopropitivanja s kojima se autorica i njezine bliske prijateljice suočavaju u razdoblju života u kojem planiraju postati majke, ili to već jesu. Izložba se ostvaruje kao u suradnji sa Muzejom za umjetnost i obrt u Zagrebu. Autorica izložbe i kataloga je dr. sc. Iva Prosoli, viša kustosica Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb.
image
27. slavonski biennale
Prosinac 2020.

Slavonski biennale je žirirana izložba koja se od 1968. godina održava u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti. Predstavljajući slikarstvo, kiparstvo, grafiku i multimedijalne umjetnost, biennale je najznačajnija žirirana skupna izložba u regiji. Kroz koncepcijsku evoluciju manifestacije Slavonski biennale i uzimajući u obzir raznovrsnost medija umjetničkog djelovanja i pristupa, nastojanje je bilo markirati odmak od uloge tradicionalne smotre likovnih umjetnosti sa jasno koncipiranim ciljem povezivanja u komunikacijske sisteme suvremenosti.

18.04. – 02.06.2019.

(pozivnica)

 

U četvrtak 18. travnja u 19 sati u Muzeju likovnih umjetnosti otvorit će se samostalna izložba Marcela Bačića pod naslovom Crtovlja.

Dan uoči otvorenja, u srijedu 17. travnja u 18 sati autor će održati predavanje za javnost naslovljeno Zvuk kao likovni izraz - „Boja je tipka. Oko batić. Duša je klavir s mnogo žica. Umjetnik je ruka koja ljudsku dušu pritiskom na ovu ili onu tipku svrhovito dovodi do vibriranja”, pisao je Vasilij Kandinski na početku dvadesetog stoljeća, u doba zasnivanja apstraktnog slikarstva. Taj općeniti nutarnji zvuk preko različitih umjetnosti svako osjetilo prima na svoj način: uho bez obzira na narav podražaja uvijek čuje, oko uvijek vidi – pa ipak se ne govori samo na pjesnički način o umijeću slušanja očima. I klavir na kojem se svira bojama realan je izum na kojem je navodno već svirao slikar Arcimboldo. Stroge akustičke zakonitosti i ugođaju oduzimaju neodređenu poetičnost te nas upućuju na potragu za likovnim skladom na muzički način. Rani apstraktni likovni umjetnici bili su uvjereni da moraju učiniti ono što je muzika već učinila.

 

Web baner 2

O izložbi:
Marcel Bačić će se u Muzeju likovnih umjetnosti predstaviti ciklusom od 50 crteža na notnom papiru pod nazivom Crtovlja, kontinuirano stvaranih od 2014. godine do danas. Crteži su realizirani olovkama u bojama na notnom papiru, tehnikom frotaža (s ponekom montažom) te reminiscencijama na Paula Kleea, Maxa Ernsta i Villarda de Honnecourta. Crte nailaze na prepreke različitih zatečenih i/ili posebno načinjenih reljefnih podloga na horizontalnom putu s lijeva na desno. Likovno definiraju ritam u zaboravljenom izvornom smislu: ne kao afirmaciju protjecanja nego kao prepreku tijeka, pokušaj zaustavljanja i oprostorivanja vremena. Ti su ritmički spoticaji mjesta rađanja oblika. Muzički rečeno, crteži u ciklusu Crtovlja barem su toliko interpretacija koliko su i kompozicija, gotovo više sviranje nego skladanja i virtuozitetom dodirnuta partitura, jer je sustav crtovlja za glazbu genijalan izum poput klavijature.
Lirskoj naravi Bačićevih „partitura“ komplement je, da se ne kaže korektiv, autorova samoironija – koju dozira upravo kao un soupçon. Na kraju, treba skinuti navodnike s „partiture“. Gramofonska igla proizvodi zvuk kružeći užljebinama ploče, očito i vrijeme zvuči prolazeći linijama na vrhovima naših prstiju. Sigurno je da se sve što je vidljivo dade odsvirati, a da se sve što uho čuje dade prevesti u sliku. Osim što je glazbenik i slikar, Marcel Bačić još je i prevodilac.

Željka Čorak – iz predgovora kataloga

resMarcel Bacic Crtovlja 2013 2018 20

 

O umjetniku
Marcel Bačić (1948.), umjetnik i teoretičar, redoviti profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kolegije iz područja teorije umjetnosti na redovitom i poslijediplomskom studiju vodio je i na Filozofskom, Arhitektonskom i Učiteljskom fakultetu te na Muzičkoj i Dramskoj akademiji. Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga glazbenog zavoda te koncertni majstor njegova Društvenog orkestra, nekoliko godina umjetnički voditelj i dirigent. Priredio je šest samostalnih izložbi, sudjelovao na brojnim skupnim i revijalnim izložbama u zemlji i inozemstvu, likovno opremio stotinjak časopisa i knjiga. Osim umjetničkom djelatnošću istaknuo se i kao teoretičar s posebnim interesom za odnos likovnih umjetnosti s glazbom, književnošću, filozofijom i znanostima. Uz brojne znanstvene radove, studije, eseje, javna predavanja i radijske emisije te prijevode, napisao je i priredio knjige i knjižice Likovna umjetnost (s Jadrankom Damjanov i Dubravkom Janda, 1975), Uvod u likovno mišljenje (s Jasenkom Mirenić Bačić, 1994., prošireno kao Likovno mišljenje, 2004.), Duh apstrakcije (1999.), Katedrala. Mjera i svjetlost (2003.), Carmina figurata. Likovno čitanje muzike (2004.), Ordo inversus (2006.), Plava konjica (s Evom Sedak, 2009.), Angelus novus (2010.), Labirint (2010), Partitura (2010.) i Prostor interpretacije (2016.).

 

Izložba je prije Osijeka bila predstavljena u Galeriji PM, Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Zagreb.
Izložba se realizira sredstvima Osječko-baranjske županije, u partnerstvu sa Hrvatskim društvom likovnih umjetnika u Zagrebu.

Kustosica koordinatorica je Valentina Radoš, viša kustosica MLU.

ARHIVA IZLOŽBI

Arhiva - kronološki

Arhiva - abecedno