Autori izložbe: dr. sc. Achim Gnann (Albertina, Beč) i dr. sc. Milan Pelc (Institut za povijest umjetnosti, Zagreb)

kustos izložbe: Ivan Roth, mag. hist. art. (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek).

OTVORENJE ZA JAVNOST: 8. rujna 2023. 

Dani grafike održavaju se od 2003. godine u produkciji Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku. Ova, već tradicionalna, manifestacija služi za prikaz mogućnosti grafičke umjetnosti i ima cilj popularizirati medij umjetničkog tiska među širom populacijom. Na osam Dana grafike, koliko ih je održano u dosadašnjih osamnaest godina, prikazane su izložbe različitih tematika, s naglaskom na suvremenu umjetnost. Pretežno su bili zastupljeni osječki grafičari jer se Danima grafike htio dati prostor mladim generacijama domaćih umjetnika što je, uz težnju popularizacije samog medija, na neki način profiliralo Dane. Uz izložbe suvremenog karaktera u sklopu Dana održano je i nekoliko izložbi klasičnog i modernog likovnog izričaja. Primjerice, četvrti Dani dvjema izložbama prezentiraju klasični likovni izričaj (izložba grafika Apeninskog poluotoka iz 18. stoljeća) i suvremeni (samostalna izložba Igora Čabraje). Šesti su Dani također bili dvojezični, izložbom moderne umjetnosti (Ekspresionizam u hrvatskoj grafici) i suvremene (Suvremena hrvatska grafička scena / propitivanje medija), a osmim Danima upriličene su dvije izložbe suvremenih grafičara iz Japana. Dani grafike dugogodišnji su projekt Muzeja likovnih umjetnosti, održavani pod vodstvom nekadašnje kustosice MLU-a Jasminke Najcer Sabljak, uvijek obogaćeni angažmanom vanjskih suradnika.

Ideja ove već tradicionalne izložbe je prikazati potencijal grafičke umjetnosti i popularizirati medij među širom publikom. Umjetnička grafika općenito je nedovoljno zastupljena u velikim pregledima povijesti umjetnosti - ova je grana umjetnosti često marginalizirana i valorizirana kao pomoćno sredstvo slikarstvu. Dani grafike, dakle, imaju za cilj popularizaciju umjetničke grafike, prvenstveno među publikom. U tu svrhu program Dana grafike ispunjen je vodstvima, prezentacijama, radionicama, predavanjima,... Također, izložbe u sklopu Dana imaju naglašen edukativni karakter. Ipak, istaknute su akademske studijske značajke pojedinih izložbi, imajući na umu struku i doprinos koji svaka izložba daje struci. Na devetom izdanju Dana grafike bit će prikazane dvije značajne izložbe. U prvoj će biti izložen dio kolekcije grafika fundusa Muzeja likovnih umjetnosti iz tri muzejske zbirke pod vodstvom i u suradnji triju kustosa. Drugi će biti koncentriran na jednog umjetnika, odnosno jedan od najznačajnijih umjetničkih opusa nacionalne povijesti umjetnosti uopće: grafički opus Andrije Medulića. Nemjerljiv doprinos nacionalnoj i međunarodnoj povijesti umjetnosti zasigurno će dati izložba i prateći katalog-monografija o Andriji Meduliću, grafičkom geniju hrvatskih korijena koji je promijenio poimanje grafike u Europi 16. stoljeća i tako udario temelje grafici kao samostalnom umjetničkom mediju. Njegov je značaj sažeo kolega dr. sc. Milan Pelc, autor izložbe.

„Godine 2023. navršava se 460 godina od smrti velikog manirističkog slikara i grafičara Andrije Medulića, zvanog Schiavone. Ta je obljetnica povod Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku da svoju tradicionalnu manifestaciju Dani grafike posveti grafičkom opusu ovog značajnog, a (osobito u Hrvatskoj) nedovoljno poznatog slikara-grafičara iz 16. stoljeća. Medulić, kojemu ne znamo točnu godinu rođenja,  potječe iz okolice Zadra, upravnog središta Dalmacije pod mletačkom upravom. Otac mu je bio venecijanski vojni službenik Simeone Meldolla, kojega je obitelj  podrijetlom iz mjesta Meldola u Romagni. Njegovi suvremenici u Veneciji nadjevaju mu nadimak Schiavone, koji i sam koristi u nekim dokumentima, a koji označava umjetnikovo podrijetlo iz hrvatskih krajeva. Biografski su podaci o njemu oskudni. Nije poznato gdje se i kod koga školovao. Za njegovo umjetničko formiranje važan je bio utjecaj tradicije venecijanske klasične renesanse na tragu Giorgionea. Druga je snažna komponenta njegove umjetnosti proizašla iz profinjenog Parmigianinovog manirizma, čiji su odrazi osobito jaki u Medulićevom grafičkom opusu. Asimilirajući različite utjecaje, Schiavone stvara originalnu i kompleksnu vlastitu slikarsku maniru koju su već njegovi suvremenici prepoznavali po osebujnom nanošenju boje u mrljama. Karakterističan je njegov profinjeno kontrastni, često nemimetični  kolorizam s figuralikom koja ne poštuje anatomijske kanone, u dinamičkim kompozicijama bez čvrste tektonike. Prostor njegovih slika i grafika ostaje otvoren, gotovo nedovršen, određen dubokim kontrastima svjetla i sjene, koji stvaraju ozračje fluidnosti, katkad nemira i nervoze, katkad mistične produhovljenosti i suzdržane energije. Medulićeva maniera, tj. sklonost „impresionističkom“ tretmanu kolorita, naglašenim kontrastima svjetla i sjene, očuđavanju figura i zanemarivanju disegna anticipirala je baroknu likovnost. Neki su ga pisci iz toga vremena cijenili kao jednog od najvećih slikara 16. st. u Veneciji. Marco Boschini, primjerice, u svom znamenitom pregledu venecijanskoga slikarstva, Carta del navegar pittoresco (1660.) ističe njegovu dotad neviđenu slikarsku manieru koja se ne može opisati riječima.Poznato je da rastakanje i ekspresivnu transformaciju čvrstih zrelorenesansnih oblika Schiavone na virtuozan način provodi i u slikarstvu i u grafici, između kojih uspostavlja niz substancijalnih poveznica. Upravo je Medulićevom manirističkom jeziku u mediju grafike posvećena ova izložba. Nije pretjerana tvrdnja o Meduliću kao najoriginalnijem grafičaru u Veneciji 16. stoljeća. Njegov grafički opus od preko 130 listova proširuje polje inventivnosti i originalnosti njegova slikarstva, što se opaža i u grafičkoj tehnici i u ikonografskoj odnosno kompozicijskoj raznolikosti njegovih bakropisa. Tehniku jetkanja bakrene ploče usvojio je vjerojatno od Parmigianina, prema čijim je predlošcima ranih  četrdesetih godina 16. stoljeća izradio nekoliko bakropisnih kompozicija. U želji da postigne još originalnije efekte u tretmanu linija i svjetla, svoje jetkanice dorađivao je tehnikom suhe igle. Pri otiskivanju često je koristio tonirani papir, a mnoge je otiske dodatno dorađivao bjelilom. Raznolikošću tehničkih postupaka Medulić je tehnici bakropisa i suhe igle, tada još u fazi eksperimenta i povremenog umjetničkog korištenja, usadio dignitet likovnog jezika najprimjerenijeg slikaru-graveru. Izložba njegovih grafika u Osijeku zamišljena je kao demonstracija umjetničke slobode, tehničkog eksperimenta i unutrašnje formalne i izražajne napetosti kojom je obilježena Medulićeva grafička umjetnost, ali i likovnost manirizma u širem smislu. Manirist po eklektičkom posizanju za različitim uzorima i njihovom slobodnom kombiniranju, Medulić je, zahvaljujući svom nesputanom i osebujnom grafičkom jeziku, jedan od najzanimljivijih grafičara 16. stoljeća i navjestitelj budućeg razvoja umjetničke grafike.“

(Iz Prijedloga za izložbu autora izložbe dr. sc. Milana Pelca)

Izložba u Osijeku predstavit će više od stotinu grafičkih listova Andrije Medulića. Nukleus izložbe čini pozamašna brojka listova posuđenih iz Kolekcije Baselitz, privatne kolekcije smještene u Salzburgu čiji je vlasnik, osim što je zaljubljenik u klasičnu grafiku starih majstora, jedan od najistaknutijih njemačkih slikara-grafičara 20. stoljeća Georg Baselitz. Manji dio građe bit će posuđen iz nacionalnih baštinskih ustanova kao što su Muzej za umjetnost i obrt (Zagreb), Nacionalna i sveučilišna knjižnica (Zagreb), Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zagreb) te Muzej i zbirka Baltazara Bogišića (Cavtat). Dio građe bit će posuđen iz istaknutih europskih baštinskih ustanova kao što su Bibliothéque nationale de France (Pariz), Kunsthistorisches Museum (Beč), Albertina (Beč) i Pinacoteca Nazionale (Bologna). 

Ovaj značajan projekt oplemenjen je suradnjom s jednom od najznačajnijih baštinica ostavštine Andrije Medulića, bečkim muzejom Albertinom. Osim Albertine, partneri su i Institut za povijest umjetnosti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Pokrovitelj projekta je Vlada Republike Hrvatske, a supokrovitelji Ministarstvo kulture i medija RH, Osječko-baranjska županija i Grad Osijek. Medijski pokrovitelj je Osječka televizija, dok je službeni avio prijevoznik Croatia Airlines.

Projekt su također prepoznali brojni partneri i sponzori; Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Kabinet grafike, Kythera Kultur-Stifung, Zaklada Adris, Croatia Airlines, Austrijski kulturni forum, Taliijanski institut za kulturu, Ante Mate, Foto Art, Vukovar Security, Vinarija Iuris, Holding vrijednosnice Osijek i  Lady Beresford - Peirse.