«Sam termin stvaralaštvo neadekvatan je u ovom slučaju jer ono što predstoji i svršava u mojem djelovanju nije stvaranje nego otkrivanje.»“ (Juraj Dobrović)

 

 Vrijeme trajanja izložbe: 28. 11. 2019 – 23. 2. 2020. 

 

 

 

Autor izložbe: dr. sc. Zvonko Maković
kustosi izložbe: mr. sc. Daniel Zec, viši kustos, Valentina Radoš, viši kustos,
Martina Gavran Španiček, kustos, Mateja Moser, kustos

 

Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku 28. studenog 2019. godine otvara izložbu «Juraj Dobrović» na kojoj će biti prikazana ukupno pedeset i jedna antologijska umjetnina iz donacije Jurja Dobrovića. Ovako opsežan izbor umjetnikovih djela, koja su referentna za gotovo cjelokupan njegov opus, daje nam mogućnost da čitavu donaciju prezentiramo javnosti kroz izložbu. Radovi darovani Muzeju uglavnom su nastali u razdoblju Novih tendencija tijekom 60-ih i 70-ih godina, no ima i kasnijih radova (od osamdesetih do 2005. godine). Uz djela iz donacije Muzeju likovnih umjetnosti, izložba će biti proširena i upotpunjena posudbom ključnih Dobrovićevih djela iz Muzeja suvremene umjetnosti i privatnih kolekcija poput Kolekcije Vugrinec i LAUBE - kuće za ljude i umjetnost (ukupno 20 djela). Cilj ove izložbe je predstaviti osječkoj javnosti djela Jurja Dobrovića kao jednog od protagonista suvremenog likovnog izraza i edukacija muzejske publike o važnom poglavlju povijesti hrvatske umjetnosti s kojim je Hrvatska šezdesetih i sedamdesetih godina postala jedno od važnih središta suvremene umjetnosti. Nove tendencije kao jedne od najvažnijih priloga hrvatske umjetnosti koje europskih okvirima vuku liniju s konstruktivnim pristupom.

 

«Zaista, kada se 1966. po prvi puta pojavio na Zagrebačkoj izložbi jugoslavenske grafike, a godinu kasnije na Međunarodnom bijenalu grafike u Ljubljani, Dobrović će sudjelovati na svim narednim izložbama do 1982. u Zagrebu , odnosno 1981. u Ljubljani. Njegovo će mjesto na tim velikim manifestacijama biti zapaženo ne samo priznanjima i nagradama koje dobiva, nego i kritičkim napisima u kojima se ističe posebnost njegova jezika. Kako paralelno izlaže i na izložbama Novih tendencija, te brojnim drugim prestižnim izložbama u svijetu, Dobrović se od druge polovice šezdesetih, a osobito tijekom sedamdesetih godina pozicionirao kao nezaobilazan protagonist onih umjetničkih pojava koje su gravitirale poetici racionalnoga, analitičkoga i uopće konstruktivnoga pristupa. No, racionalno i analitičko u Dobrovićevoj umjetnosti ipak treba razumjeti sa zadrškom. Njegovo uporno ponavljanje jednog istoga načela na kome gradi svoj rano artikuliran i prepoznatljiv jezik upućuje da se iza krute geometrijske pravilnosti krije i nešto drugo. I po tome bi ga se moglo dovesti u blizinu Julija Knifera čiji su meandri oličenje reda, čistoće i geometrijske strogosti, a ipak svoj puni smisao dobivaju na području koje nam je do kraja definirala konceptualna umjetnost, praksa zasnovana u mentalnoj sferi. Činjenica ponavljanja unosi stanoviti nered u sustav koji percipirano kao savršeno logičan i jednoznačan.»
Iz teksta kataloga, autor: dr. sc. Zvonko Maković:

 

BIOGRAFIJA:
Juraj Dobrović (Jelsa, 29. siječnja 1928.) završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu (1956.) i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1961.), ubrzo nakon kojega se posvećuje likovnoj umjetnosti, također grafičkom i industrijskom oblikovanju.
Aktivno je sudjelovao u međunarodnom umjetničkom pokretu Nove tendencije koji je početkom šezdesetih godina XX. stoljeća nastavio tradiciju geometrijske apstrakcije umjetničke grupe Exat 51. U tom periodu, uz angažman u kategoriji primijenjene umjetnosti, u reljefu istražuje mogućnosti zadanog optičkog polja unutar strogo određene geometrijske strukture. Početkom sedamdesetih godina XX. stoljeća u njegovoj umjetnosti središnje mjesto zauzima kocka kao geometrijsko tijelo, odnosno proučavanje plastičnosti kocke. Od 1983. godine broj geometrijskih elemenata i oblika u Dobrovićevoj umjetnosti se povećava, no i dalje drži fokus na kocki i njezinim mogućnostima (npr. Rezana kocka, Razdvojena kocka, 1982.-1990.).
Izdao je grafičke mape Polja I. (1967.), Polja II. (1969.) i Campi 3 (1971.), sudjelovao je na izložbama Novih tendencija (u Zagrebu 1965., 1969. i 1973.) te na izložbama hrvatske i jugoslavenske grafike.
Živi i radi u Zagrebu.

 

«Juraj Dobrović nas upućuje prema nekoj metafizičkoj razini na kojoj se pravo značenje djela ne otkriva okom, dakle vizualnom percepcijom, već onom percepcijom koja počiva u proboju viđenog, u nekom meta-prostoru koji nadmašuje tvarnost djela.» (Zvonko Maković, katalog izložbe Juraj Dobrović, 2019.).

Izložba predstavlja presjek cjelokupnog opusa Jurja Dobrovića, od 60-ih godina i 70 godina 20. stoljeća, kada je ovaj umjetnik imao važnu ulogu u Novim tendencijama, međunarodnom umjetničkom pokretu nastalom u Zagrebu, s kojim je Hrvatska 1960-ih godina postala jedno od važnih središta suvremene umjetnosti, pa sve do umjetnikovih kasnijih radova, nastalih početkom novoga milenija. Izložba se temelji na nedavnoj donaciji (2018. godine) samoga umjetnika Muzeju likovnih umjetnosti. Muzeju su, naime, donirani radovi u širem rasponu umjetnikova stvaranja, nastali u razdoblju Novih tendencija, iz 60-ih i 70-ih godina, ali i kasniji radovi, iz 80-ih, 90-ih i 2000-ih. Akvizicija, izuzetno vrijedna za Muzej i u kvalitativnom i u kvantitativnom (ukupno 51 predmet) smislu, postaje stoga polazištem za izložbu – ovako opsežan izbor umjetnikovih djela, koja su referentna za gotovo cjelokupan njegov opus, daje nam mogućnost da čitavu donaciju prezentiramo javnosti kao cjelinu, u obliku izložbe. Uz djela iz donacije Muzeju likovnih umjetnosti, izložba će biti proširena i upotpunjena posudbom ključnih Dobrovićevih djela iz drugih muzeja u Hrvatskoj te iz privatnih kolekcija, kako bismo što kvalitetnije i potpunije predstavili djelo ovoga umjetnika.

 

  DSC8216

 DSC8250

 

 

"> Otvorenje izložbe - galerija