Voditeljica Valentina Radoš

U sustavu zbirki Muzeja likovnih umjetnosti ova je zbirka formirana 2009. godine, nakon što je odlučeno da se jedinstvena zbirka slikarstva 20. stoljeća razloži na četiri manje cjeline, kronološki i po vrstama muzejskih predmeta. Time su formirane zbirke slikarstva 20. stoljeća – prve i druge polovice – te zbirke grafike i crteža 20. stoljeća – prve i druge polovice. Ova je građa prije svega predstavljena na pojedinačnim grafičkim listovima ili grafičkim mapama originalnim grafičkim tehnikama ili rjeđe u mapama kao mape reprodukcija što je za ono vrijeme bilo vrlo važno i zanimljivo kao oblik promocije i afirmacije novih, prije svega modernih, pravaca i pokreta u likovnim umjetnostima.
Prvi dio Zbirke crteža i grafika 20. stoljeća, 2. polovica, vremenski obuhvaćaju četrdesete, pedesete i početak šezdesetih godina; u stilskom smislu predstavlja niz slikara ali i kipara – prije svega tada dominantnog realizma, hrvatskog akademizma, ali i diskretnih primjera s naznakom novih pojava – prije svega onih prema apstrakciji. To je muzejska građa jakih slikarskih ali i kiparskih individualiteta u među prostorima novih pokreta i pojava tih godina. To je i onaj dio koji zbirku čini cjelinom do dijela kada se ona sukladno novoj slikarskoj praksi vidno i bitno mijenja a što je razlog razlaganja, po načelu tehnika i materijala, na svoja dva dijela – figuracije i apstrakcije. Taj donekle komorni materijal, više po sadržaju negoli formi, sadrži djela slikara i kipara koji su svojim slikarskim jezicima umnogome otvorili i proširili obzore hrvatskog modernizma, tako da su ponajčešće nazivani jednostavno prvom generacijom modernih i suvremenih poslijeratnih slikara i kipara druge polovice dvadesetog stoljeća. To su, prije svega, djela – kako pojedinačni listovi ali i cjeline u mapama – Josipa Resteka, Ivana Heila, Brane Crlenjaka, Marijana Detonija, Predraga Golla, akademijskih radova Julija Knifera, Božidara Jakca, Petra Šimage, Vladimira Polića, Otona Postružnika, rani crteži Josipa Vanište, Vladimira Udatnya, Mate Benkovića.
Drugi dio ove zbirke, od šezdesetih godina prošlog prema početku ovog stoljeća, odnosno umjetnost do danas, bitno je predstaviti kao također jedinstvenu cjelinu koju je u osnovnim crtama moguće i bitno razložiti na, ponajbolje, tri dijela: prvo, dio koji grafiku i crtež tretiraju kao jedinstvenu cjelinu kojima je obilježje korištenje klasičnog materijala, tehnike i postupka u grafici kao mediju i crteže kao autonomnom slikarskom mediju. Važni predstavnici tog pravca u zbirci su Nevenka Arbanas, Josip Generalić, Ivan Lovrenčić, Vergilije Nevjestić, Propadalo Ivica, Vanja Radauš, Matko Trebotić, Slavko Šohaj, Antun Babić, Vladimir Džanko, Maja Mubrin, Edo Murtić, Ivan Lukaček,, Davor Vrankić, Branimir D. Kusik, Mario Benedetti, Zlatko Prica, Josip Alebić, Ljubo Ivančić, Ordan Petlevski, Edo Kovačević, Oskar Herman, Ferdinand Kulmer, Miljenko Stančić, Oton Gliha, Gabriel Stupica, Josip Vaništa i Albert Kinert.
Drugi dio su grafički listovi i mape koje pripadaju onom  istraživalačko eksperimentalnom dijelu od serijalne serigrafije do raznih solucija minimalizma, konstruktivističke apstrakcije, geometrijske i informelističke apstrakcije i konceptualne grafike te grafike objekta, čiji su najvažniji predstavnici Knifer Julije, Ivan Doroghy, Dean Jokanović Toumin, Miroslav Šutej, Ivan Picelj, Ante Kuduz, Domagoj Sušac, Ivan Šeremet, Vlado Kristl, Mario Čaušić, Ines Matijević, Sabina Ostojić.
Treći dio su grafika i grafički listovi onog stilskog profila koji u mnogome izmiče strogoj definiciji odnosno nosi obilježja pripadnosti jednom drugom kontekstu – ilustraciji, ezoterijskoj konceptuali, kiparstvu i sl., a čiji su predstavnici Branko Barač, August Černigoj, Vladimir Dodig Trokut, Branko Ružić, Ksenija Kantoci i Ivan Kožarić.
Zbirka je u procesu vidnog i važnog povećavanja pa se njezina vrijednost neprestano mijenja u korist kvalitete u vremenu koji slijedi. To se pokazalo stvarnim i mogućim tako da je u zadnjih nekoliko godina zbirka odlično popunjena novim djelima mlade i starije generacije kao što su Ines Matijević, Mario Čaušić, Davor Vrankić, Domagoj Sušac, Branimir D. Kusik, Mario Benedetti, Ivica Sertić.