(Ostrošinci kod Našica, 18. IX. 1914. – Zagreb, 20. VI. 1981).

Završio primijenjenu grafiku na Državnoj obrtnoj školi u Zagrebu (1939.) te slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu (1946.) u klasi Marina Tartaglie. Prvu samostalnu izložbu imao je u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku (1979.). Od 1955. do 1976. godine redoviti je profesor na Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti (1947. – 1959.) i na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu (1955. – 1976.). Surađivao je s Ljubom Babićem na izradi panoa za Svjetske izložbe u Parizu (1937.) i New Yorku (1939.). Od 1928. do 1934. godine živio u Osijeku, od 1934. do smrti u Zagrebu. Podjednako radi u crtačkim i slikarskim tehnikama, u kojima prikazuje slavonski zavičaj i Slavonce u svakodnevnom životu te nekadašnji Zagreb. Uz likovni i pedagoški angažman, bio je aktivan i u postavljanju izložbi, opremanju plakata, grafičkim rješenjima, a posebno u izvedbi unikata u kaligrafiranju (povelje, diplome i priznanja).

LIT.: Baričević (1973.); Baričević (1979.); Baričević (1983.); Lučevnjak (2014.)