Autor i kustos izložbe: Ivan Roth, viši kustos
Otvorenje: 20. ožujka u 19 sati
Trajanje izložbe: 20. ožujka - 30. travnja 2025.
Pop up izložba iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti Tina Blau – učiteljica Naste Rojc otvara se 20. ožujka 2025. (četvrtak) u 19 sati u privremenom izlagačkom prostoru Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Kapucinska 36.
Dvije umjetnice povezuje ne samo isprepleten životni put već i beskompromisan duh, nekonformistička energija i bunt protiv ustaljenih kanona u slikarstvu, toj nepoćudnoj profesiji kojom su u njihovo vrijeme dominirali muškarci. Osim bogatih i vrijednih opusa, obje su obilježene snalaženjem u „muškom svijetu“ i nastojanjima za emancipacijom, pri čemu su utrle put budućim generacijama slikarica, stvarajući prostor za njihovo djelovanje.
Tina (Regina Leopoldine) Blau (ud. Blau-Lang) (Beč, 15. studenoga 1845. – Beč, 31. listopada 1916.) austrijska je slikarica, jedna od najznačajnijih tamošnjih slikarskih ličnosti na prijelazu stoljeća. Njezino slikarstvo u osnovi je impresionističko, njezini radovi zrače posebnom titrajućom energijom. Budući da preferira plenerizam, njezino je slikarstvo trenutačni brzopotezni nanos boje, više studija svjetla, ono nije nikako dekorativno i ni po čemu tradicionalno austrijsko. Postojeći osjećaj bečkog izvorišta podređen je utjecaju nizozemskog pejzaža i minhenske škole. Svjedoči to o otvaranju bečke škole prema suvremenim, francuskim tendencijama, koje su do Monarhije uglavnom dopirale posredno, s područja Njemačke. Njezino slikarstvo tako svjedoči o iskustvu impresionizma i talijanskih Macchiaiola. No na slikaricu je osobito snažan dojam ostavio nizozemski pejzaž 17. stoljeća, jednako kao i krajolici, koje je tijekom boravka u Nizozemskoj neumorno slikala. Blau ima popriličan broj slika u opusu s prikazima Amsterdama, njegovih trgova, ulica i periferije, okolnih širokih polja tulipana i žita, nerijetko hvatajući u kadar prepoznatljive vjetrenjače. Slika u Muzeju likovnih umjetnosti nastala je u tom periodu, a osim prepoznatljivoga impresionističkog ugođaja i titravog svjetla, odlikuje ju negacija čvrste kompozicijske strukture sa snažno naglašenim kontrastom gornjeg i donjeg registra podijeljenih dominantnom linijom horizonta. Na djelima iz Nizozemske ne pridaje pozornost detaljnoj, realističkoj studiji prirode, već u naturalizam prikaza ugrađuje svojstveni tamni kolorit i ističe prirodni kontrast slikajući vlastitim umjetničkim rukopisom. Kod Blau je crtež samo koncept, a izražajno je sredstvo njezina rada boja. Blau nikada u prvi plan ne stavlja osobna raspoloženja, slika pomalo „zamućeno“, bez jasnih kontura, stilom kakav će obilježiti slikaričinu fazu 1890-ih, nakon iskustva Pariza i slikanja Tuilerieskih vrtova, slikarstva u kojem zanemaruje granice, obrise, a ističe pastozni nanos boje.
Nasta (Jerka Hermina Ljubica) Rojc (ud. Rojc-Šenoa) (Bjelovar, 6. studenoga 1883. – Zagreb, 6. studenoga 1964.) hrvatska je slikarica, kiparica, grafičarka i fotografkinja, koja slovi kao „prva hrvatska akademska slikarica“ Slikarstvo Naste Rojc nešto je složenije, period njezina stvaralaštva obilježen je previranjem različitih umjetničkih izraza i stilova koji utječu na autoričinu asimilaciju impresionizma, postimpresionizma, simbolizma i realizma unutar vlastita rukopisa. Slikarstvo je to minhenskog kruga koje je ipak dominantno u njezinu opusu; utjecaj Tine Blau u slikarstvu Naste Rojc osjeti se isključivo u pejzažima iz ranog stvaralaštva kojima naginje više impresionističkom senzibilitetu nasuprot fasetnom, sezanovskom, stilu slikanja minhenske škole. U tim ranim radovima Rojc slika tamnim registrom, prisutno je i, za Blau karakteristično, zamućivanje obrisa te koloristička koncepcija kompozicije krajolika bojenim plohama. U tom su kontekstu posebno zanimljiva djela nastala u razdoblju od 1910. do 1912., koja odišu duhom atmosferskog impresionizma Tine Blau, ali i pojedini mladenački pejzaži imanja Rojčevo posjeduju sličan senzibilitet. Toj skupini radova pripadaju, primjerice, Staja na imanju Rojčevo (1902.) i Stogovi sijena – Rojčevo (1902.) u privatnom vlasništvu te, od radova nakon završenog studija, Krajolik (1910.), Polje kadulje u Rojčevu (1912.) i Snopovi žita (1912.), također u privatnom vlasništvu. Muzej likovnih umjetnosti ne posjeduje takve pejzaže koji bi svjedočili utjecaju Tine Blau na našu slikaricu. Tri izložena djela Naste Rojc ne pružaju ni približan retrospektivni uvid u njezino stvaralaštvo, već ih muzeološka koncepcija izložbe povezuje s opusom druge autorice na temelju njihove životopisne veze. Cilj izložbe, kao dijela pripreme za stalni postav Muzeja, bio je istražiti provenijenciju djela tih autorica.
Iako se utjecaj Tine Blau na stvaralaštvo Naste Rojc javlja rano i traje kratko, čini se da je ta razmjena bila koliko umjetnička toliko i intelektualna. Bjelovarska slikarica u svojoj autobiografiji ne skriva veselje zbog druženja „sa svojom učiteljicom“, koju je za boravka u Beču redovito posjećivala u njezinu atelijeru: „Tina Blau bila mi je vrlo sklona. Često sam ju jašeć na moje jutarnje šetnje u Prater posjećivala tamo u njezinom ogromnom atelieru.“
Susret dviju umjetnica dogodio se u različitim životnim fazama – iskusne učiteljice i mlade, perspektivne učenice – no obje su se suočavale sa sličnim društvenim izazovima u dominantno muškom svijetu. Blau je pomicala granice omogućujući djevojkama umjetničko školovanje, dok je Rojc osnivanjem udruženja nastojala podržati umjetnički rad svojih kolegica. Stoga ne čudi spoj dvaju nepokolebljivih duhova – beskompromisnih, slobodoumnih i samosvjesnih žena, vrhunskih slikarica koje se nisu libile preispitati, pa i obrisati, granice.
• Izložba će biti otvorena do kraja travnja, a moći će se pogledati radnim danom u vremenu od 10-20 sati te subotom u vremenu od 10-13 sati.
